Svetski dan dijabetesa – 14. novembar 2021. godine

Svetski dan dijabetesa – 14. novembar 2021. godine

„Dostupnost dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti: ako ne sada, kada?”

 

Svetski dan dijabetesa se širom sveta obeležava 14. novembra, na dan kada je rođen Frederik Banting, naučnik koji je sa Čarlsom Bestom 1922. godine otkrio insulin i time spasio živote miliona ljudi. 

U poslednjih 100 godina, od početne ideje i prvih eksperimenata Frederika Bantinga i Čarlsa Besta početkom 1921. godine koji su doveli do otkrića insulina, preko masovne proizvodnje i distribucije insulina u svetu pa do danas, na vremenskoj liniji istorije otkrića insulina, usledili su brojni događaji koji su transformisali dijabetološku zdravstvenu zaštitu.

 

1924: prvi stakleni špric za primenu insulina

1954: špricevi za jednokratnu upotrebu insulina

1955: prvi oralni antidijabetici

1965: prve tračice za merenje glikemije

1971: prvi glukometar

1979: prva komercijalna isnulinska pumpa

1982: uveden humani insulin

1985: prva insulinska „pen” brizgalica

1996: uvedeni insulinski analozi

1999: prvi uređaj za neprekidno praćenje nivoa glukoze u krvi

2000: urađena prva transplantacija ćelija ostrvaca pankreasa

2013: prvi veštački pankreas

 

Iako su ovi istorijski događaji spasili i poboljšali živote miliona ljudi sa dijabetesom, važno je da se podsetimo da insulin i dalje ostaje van domašaja mnogih kojima je potreban. Sto godina nakon otkrića insulina, milioni osoba sa dijabetesom širom sveta nemaju dostupnost pristupačnoj i kontinuiranoj zdravstvenoj zaštiti i stalnu podršku kako bi kvalitetno upravljali dijabetesom i izbegli nastanak ozbiljnih komplikacija.

Tema Svetskog dana borbe protiv dijabetesa 2021–2023. godine je: „Dostupnost dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti: ako ne sada, kada?”.

Dijabetes u svetu

  • 463 miliona odraslih ili svaka 11. osoba u svetu ima dijabetes. Očekuje se da će do 2030. godine broj obolelih porasti na 578 miliona.
  • Kod svake druge odrasle osobe sa dijabetesom bolest nije dijagnostikovana (232 miliona). Većina obolelih ima tip 2 dijabetesa.
  • Više od 3/4 osoba sa dijabetesom živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodom.
  • Svako šesto živorođeno dete (20 miliona) je bilo izloženo povišenom nivou  šećera u krvi tokom trudnoće.
  • 2/3 obolelih od dijabetesa živi u urbanim sredinama, pritom 3/4 čini radno aktivno stanovništvo.
  • Svaka peta osoba sa dijabetesom (136 miliona) ima više od 65 godina.
  • Dijabetes je 2019. godine bio uzrok 4,2 miliona smrtnih ishoda.
  • Dijabetes je u 2019. godini bio odgovoran za najmanje 760 milijardi američkih dolara troškova u zdravstvu – 10% globalnih troškova zdrastvene zaštite.

Dijabetes u Srbiji

  • Dijabetes je peti vodeći uzrok umiranja i peti vodeći uzrok opterećenja bolestima.
  • Procenjuje se da oko 480.000 odraslog stanovništva Srbije zna da ima dijabetes.
  • Kod približno 38% obolelih (290.000) dijabetes još uvek nije otkriven, tako da ukupan broj obolelih (otkrivenih i ne otkrivenih slučajeva) iznosi oko 770.000.
  • Polovinu obolelih čini radno sposobno stanovništvo.
  • Dijabetes se često otkriva slučajno, kada je bolest uznapredovala i komplikacije nastupile. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, gotovo 1/3 pacijenata već ima jednu ili više kasnih komplikacija u trenutku postavljanja dijagnoze dijabetesa.
  • U našoj zemlji od ove bolesti godišnje umre oko 3000 osoba. U 2019. godini Srbija je na osnovu standardizovane stope mortaliteta od 14,8 na 100.000 stanovnika pripadala grupi evropskih zemalja sa visokim stopama umiranja od ove bolesti.

 

Ključne poruke Svetskog dana dijabetesa 2021. godine  su:

  • Dostupnost insulina.Sto godina nakon njegovog otkrića, insulin i dalje ostaje van domašaja mnogih kojima je potreban.
  • Dostupnost oralnih lekova.Mnogim osobama sa dijabetesom su potrebni savremeni oralni lekovi da bi kontrolisali svoje stanje. Ovi lekovi su nedostupni u mnogim zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
  • Dostupnost samokontrole.Praćenje glukoze u krvi je osnovna komponenta dijabetološke zdravstvene zaštite. Mnoge osobe sa dijabetesom nemaju pristup potrebnoj opremi i pomagalima.
  • Dostupnost obrazovanja i psihološke podrške. Osobama koje žive sa dijabetesom neophodno je stalno obrazovanje kako bi kvalitetno upravljali svojom bolešću. Mnogi nemaju kontinuirani pristup obrazovanju o dijabetesu.
  • Dostupnost zdravoj ishrani i bezbednom okruženju za vežbanje. Osobama koje žive sa dijabetesom ili su u riziku da dobiju dijabetes potrebno je obezbediti dostupnost zdravoj ishrani i bezbednom okruženju za vežbanje. Ovo je osnovni preduslov kvalitetne zdravstvene zaštite i prevencije dijabetesa. 

Danas, u vreme epidemije virusa SARS CoV-2, osobe sa dijabetesom suočavaju se sa dodatnom velikom pretnjom po zdravlje. Osobe sa dijabetesom imaju veći rizik za najteže komplikacije infekcije COVID-19. Ovo je posebno slučaj kod starijih osoba (svaka peta osoba starija od 65 godina ima dijabetes) i kada dijabetes nije pod kontrolom.

Postoji zabrinutost da će pandemija COVID-19 imati za posledicu globalno veće usmeravanje pažnje i resursa na zarazne bolesti, ali ne treba zaboraviti potrebu za kontrolom nezaraznih bolesti, uključujući dijabetes. Ovo bi narednih godina moglo dovesti do još izraženijeg porasta učestalosti komplikacija dijabetesa u svetu. U ovakvoj situaciji, posebnu pažnju treba preko globalne zajednice dijabetesa usmeriti na dijabetes, kao jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrtnosti. Ako je ikada bilo vreme da se pažnja usmeri na dijabetes, to vreme je sada.

 

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *