Krpelji mogu preneti različite zarazne bolesti, od kojih su najpoznatije Lajmska bolest i krpeljski encefalitis. Pravovremena zaštita, prepoznavanje uboda i pravilno uklanjanje krpelja značajno smanjuju rizik od infekcije.
Kako se zaštititi od uboda krpelja
Mere lične zaštite
Najbolja zaštita od bolesti koje prenose krpelji je sprečavanje uboda i brzo uklanjanje krpelja sa kože.
U tom smislu, osobe treba da izbegavaju boravak u predelima u kojima ima krpelja, a ukoliko borave u prirodi preporučuje se da:
- nose odeću svetlih boja dugih rukava i nogavica, i to tako da pre odlaska u prirodu uvuku košulju u pantalone i nogavice pantalona u čarape;
- nose samo „zatvorene” cipele tokom boravka u prirodi;
- izbegavaju da hodaju u sandalama ili bose po gustim travnjacima, naslagama suvog lišća, niskom žbunju/grmlju u listopadnim ili mešovitim šumama, kako u urbanim tako i u prigradskim i seoskim sredinama;
- koriste repelente na otkrivenim delovima tela;
- se kreću pešačkim stazama.
Preporučuje se da se pregled kože na prisustvo krpelja vrši kako tokom boravka na području tako i nakon povratka kući.
Tokom boravka na područjima gde ima krpelja preporučuje se pregled kože na svaka 3–4 sata. Krpelji traže vlažnu sredinu, pa iz tih razloga kada se vrši pregled kože na prisustvo krpelja preporučuje se da se pažnja posebno obrati na prepone, pazušne jame, predeo ispod grudi, pojasa, zatkolene jame, prednju i zadnju stranu ušne školjke i kožu iza uha. Kod dece pažljivo pregledati predeo glave (uključujući kosmati deo) i deo vrata.
Krpelj se može uneti u domaćinstvo putem odeće ili kućnih ljubimaca. Iz tih razloga, preporučuje se:
- četkanje odeće pre ulaska u kuću u cilju odstranjivanja krpelja koji kasnije mogu da pređu sa odeće na nekog od članova domaćinstva,
- pregled kućnih ljubimaca za prisustvo fiksiranih krpelja pre ulaska u kuću.
Nakon povratka iz prirode kupanje ili tuširanje unutar dva sata od ulaska u kuću doprinosi daljoj kontroli.
Osobe koje su zbog svog zanimanja (šumari, stočari, pripadnici vojske, itd) potencijalno izložene ubodima krpelja treba da nose odeću impregniranu insekticidima (permetrin).
Opšte mere zaštite
U blizini kuća, parkovima i izletištima treba redovno kositi travu, orezivati žbunje i drveće i odstranjivati opalo lišće.
U dvorištima privatnih kuća pomeriti kaveze za ptice i drva za ogrev van delova dvorišta u kojima se obavljaju uobičajene kućne aktivnosti.
Uništavanje sitnih glodara (rezervoara infekcije) sistematskim deratizacijama (suzbijanje glodara) u urbanim sredinama.
Sprovođenje akcija suzbijanja krpelja na javnim zelenim površinama upotrebom insekticida od kraja aprila do oktobra meseca.
Šta uraditi nakon uboda krpelja
Važno je javiti se lekaru u zdravstvenoj ustanovi (ambulanti, domu zdravlja, odeljenju za kožne bolesti i dr) u toku prvih 24 sata od uboda. Rizik od infekcije je veći što je boravak krpelja na telu duži. Ubod insekta je bezbolan, a mesto uboda ne boli i ne svrbi.
Postupak posle uboda krpelja:
- Krpelja bi trebalo izvaditi iz kože što pre, u toku prvih 24 časa nakon uboda, kako bi se smanjila verovatnoća prenosa infekcije.
- Ne stavljati nikakva hemijska sredstva (etar, alkohol, benzin). Ne pokušavati samostalno vađenje krpelja jer se pritiskom i gnječenjem mesta uboda krpelj može raskomadati, a rilica uvući u dublje slojeve kože.
- Ne nanositi vrh užarene cigarete, kreme i isparljiva ulja preko krpelja i zatim pokušavati vađenje, jer se u tim slučajevima povećava rizik od prenošenja infekcije.
- U zdravstvenoj ustanovi obučeno osoblje će krpelja izvaditi u celosti, uz dezinfekciju mesta intervencije.
- Zabeležiti dan uboda. Dati osnovne epidemiološke podatke o ubodu krpelja (na primer, o mestu gde je osoba boravila u prirodi) radi utvrđivanja i praćenja prirodnih žarišta bolesti.
- Javiti se lekaru u slučajevima pojave crvenila na koži ili nekog drugog simptoma u periodu od nekoliko nedelja nakon uboda krpelja.