Svetska nedelja dojenja 1–7. avgusta 2026. godine i Nacionalna nedelja promocije dojenja 28. septembra–5. oktobra 2026. godine

Svetska nedelja dojenja (engl. World Breastfeeding Week – WBW) obeležava se svake godine od 1. do 7. avgusta u više od 170 zemalja širom sveta. Kampanja je pokrenuta 1992. godine sa ciljem da unapredi znanje i podigne svest o značaju dojenja za zdravlje majke i deteta, istakne njegove brojne zdravstvene i društvene koristi, kao i podstakne sprovođenje aktivnosti usmerenih na zaštitu, promociju i podršku dojenju. Globalni koordinator kampanje je Svetska alijansa za podršku dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action – WABA), međunarodna mreža organizacija i pojedinaca koja, u saradnji sa brojnim partnerima, aktivno radi na unapređenju prakse dojenja i stvaranju okruženja koje omogućava majkama da uspešno započnu i nastave dojenje. Od 2016. godine, Svetska nedelja dojenja je usklađena sa Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija (Sustainable Development Goals – SDGs), čime se ističe značaj dojenja kao jedne od najefikasnijih mera za unapređenje zdravlja, pravilnog rasta i razvoja dece, očuvanje zdravlja žena, smanjenje nejednakosti i doprinos održivom razvoju društva.

Svake godine Svetska nedelja dojenja posvećena je različitim aspektima zaštite, promocije i podrške dojenju. Teme kampanje obuhvataju ulogu zdravstvenih sistema, usklađivanje dojenja i rada, primenu Međunarodnog kodeksa o marketingu zamena za majčino mleko, podršku porodice i zajednice, kao i pitanja ekologije, ekonomije, nauke, obrazovanja i ljudskih prava.

Ovogodišnja kampanja obeležava se pod sloganom „Dojenje – najbolji početak života. Osnažimo ono što je provereno najbolje” i usmerena je na razmenu iskustava i primenu primera dobre prakse koji doprinose promociji, podršci i zaštiti dojenja, kao i povećanju stope isključivog dojenja. Kampanja istovremeno ukazuje na dugoročne zdravstvene i ekonomske koristi dojenja – smanjenje troškova ishrane odojčadi, manje opterećenje porodičnog budžeta i zdravstvenog sistema, kao i obezbeđivanje bezbedne i optimalne ishrane za svako dete.

Dojenje je najprirodniji, najzdraviji i najisplativiji način da se novorođenčetu obezbedi optimalna ishrana. Majčino mleko u potpunosti zadovoljava nutritivne potrebe novorođenčeta i odojčeta, a preporučuje se kao osnovna hrana deteta do navršene druge godine života, uz odgovarajuću dohranu. Njegov sastav i količina prirodno se prilagođavaju uzrastu deteta i njegovim razvojnim potrebama.

Dojenje istovremeno štiti i unapređuje zdravlje majke i deteta, smanjuje rizik od obolevanja i umiranja, podstiče pravilan rast i razvoj i postavlja temelje dobrog zdravlja tokom čitavog života. Pored zdravstvenih koristi, majčino mleko predstavlja dostupan i održiv izvor najkvalitetnije ishrane za svako dete, čime doprinosi smanjenju nejednakosti i ostvaruje značajne ekonomske koristi za porodicu, zdravstveni sistem i društvo u celini.

Nacionalna nedelja promocije dojenja u Srbiji tradicionalno se pod istim sloganom obeležava 40. kalendarske nedelje (ove godine od 28. septembra do 5. oktobra) i simbolično predstavlja trajanje trudnoće. Cilj je da se ukaže na značaj dojenja kojim se obezbeđuje najoptimalnija ishrana, pravilan rast i razvoj i istakne značaj podrške trudnicama, babinjarama, majkama dojiljama i porodici da ostvare uspešno dojenje.

Ciljevi Svetske i Nacionalne nedelje dojenja su:

  • povećanje informisanosti javnosti o značaju praćenja napretka u oblasti zaštite, promocije i podrške dojenju;
  • jačanje sprovođenja politika, programa i smernica koje obezbeđuju kontinuirani sistem podrške dojenju  (engl. Warm Chain of Support for Breastfeeding), od trudnoće i porođaja, preko zdravstvene zaštite, do podrške u porodici i lokalnoj zajednici;
  • unapređenje partnerstva i saradnje između pojedinaca, zdravstvenih ustanova, organizacija i drugih relevantnih aktera radi obezbeđivanja sveobuhvatne podrške dojenju;
  • podsticanje aktivnosti usmerenih na unapređenje zaštite, promocije i podrške dojenju, uz primenu primera dobre prakse i iskustava stečenih tokom dosadašnjih kampanja.
Koristi za odojče

Zaštita od infekcije:

  • Bebe koje se hrane majčinim mlekom ređe obolevaju od dijareja, gastrointestinalnih i respiratornih infekcija, nego bebe koje se hrane veštačkim mlekom.
  • Majčino mleko sadrži bifidus faktor, koji stimuliše rast specifičnih L. bifidus-a u crevima odojčeta, i sprečava širenje drugih štetnih bakterija.
  • Desetine antiinflamatornih agenasa ublažuju posledice zapaljenskih procesa.
  • Majčino mleko sadrži bela krvna zrnca (limfocit i makrofage) koji učestvuju u odbrani od infekcija.
  • Mleko svake majke sadrži antitela koja štite bebu od bolesti kojima je majka bila izložena.
  • Faktori rasta utiču na razvoj i sazrevanje imunološkog sistema, centralnog nervnog sistema i drugih organskih sistema (koža).
  • Digestivni enzimi, laktaze i lipaze, i mnogi drugi važni enzimi, štite bebe koje se rađaju sa još neizgrađenim ili oštećenim enzimskim sistemima.

 

Zaštita od alergije:

  • Digestivni sistem odojčeta se brže razvija kada se ono hrani majčinim mlekom, jer se tako sprečava kontakt sa stranim proteinima.
  • Ređe izlaganje stranim proteinima stvara opasnost toleranciju i umanjuje od alergijskih reakcija.
  • Hranljive materije kao što su cink i polinezasićene masne kiseline pomažu u razvoju imunološkog sistema odojčeta.
  • Ako se bebi u prvim danima života da i samo jedna flašica veštačkog mleka, vreme se povećava verovatnoća pojave alergijskih bolesti. Sve vrste ovih mleka, uključujući mleko na bazi soja, rizik od pojave alergija na nos.

 

Ostale koristi za odojče:

  • Niža stopa sindroma iznenadne smrti odojčeta.
  • Manji rizik od pojave dečjeg dijabetesa, raka i infekcija srednjeg uha.
  • Bolja reakcija na aplikovane vakcine i veća sposobnost borbe protiv bolesti.
  • Manje ortodontskih i stomatoloških problema (pravilan razvoj lica i vilica se ne pojavljuje se propadanje zuba koje je povezano sa ishranom na flašicu).
  • Bolji psihomotorni, emocionalni i socijalni razvoj.
 
 
 
Koristi za majku
  • Oksitocin koji se oslobađa prilikom dojenja utiče na prikupljanje materice i pomaže zaustavljanju krvarenja posle porođaja. Zbog toga je važno da se s dojenjem počne odmah po rođenju deteta i da se ono učestalo nastavi.
  • Žene koje dođu imaju više energije, one mogu imati dovoljno mleka čak i kod ograničenog energetskog unosa.
  • Često isključivo dojenje odlaže ponovno uspostavljanje ciklusa i na taj način učestvuje u zaštiti nove trudnoće. Na ovaj način se uspostavlja prirodan razmak između trudnoća.
  • Smanjuje se rizik od pojave raka dojke i jajnika.

 

Ostale koristi za majke:

  • Ređe pojave postporođajne depresije;
  • Manje posla oko hranjenja bebe;
  • Brži fizički oporavak posle porođaja;
  • Ređe pojave zlostavljanja i zanemarivanja dece (zbog jačeg vezivanja majki i dece);
  • Dojenje ima i praktične prednosti – u toku noći i na putovanju;
  • Nema razloga za strah da će se mleko noću pokvariti.
  • Nema razloga za strahovanje zbog moguće nestašice industrijsko pripremljenih mleka, loše distribucije, povlačenja proizvoda, ili krize.
 
Psihološke koristi od dojenja

 

Emocionalno vezivanje:

  • razvija se veća bliskost i ljubav između majke i bebe;
  • majka je emocionalno zadovoljna;
  • beba manje plače;
  • majka pokazuje više nežnosti;
  • manja je verovatno da će majka zlostavljati ili napustiti bebu.

 

Razvoj:

  • ima mišljenja da deca u kasnijem detinjstvu pokazuju bolje rezultate na testovima inteligencije.

 

Koristi za porodicu:

  • Cena adekvatne ishrane za majku manju je od cene ishrane dece veštačkim mlekom;
  • Novac koji bi bio potrošen za kupovinu veštačkog mleka za odojče može se utrošiti za druge potrebe porodice;
  • Štedi se vreme koje bi bilo utrošeno na pripremanje hrane i dodatne posete lekarima radi zdravstvene nege;
  • Smanjuju se troškovi za lečenje, lekove, laboratorijske testove i boravak u bolnici radi lečenja. Majke i bebe su zdravije;
  • Majke mogu da ostvare razmak između trudnoća pomoću LAM metode (laktaciona amenoreja), čime se poboljšava zdravlje majki.

 

Dojenje je najbolje

  • Kada majka i beba imaju kontakt “koža na kožu” neposredno nakon porođaja;
  • Kada beba počinje da sisa u toku prvog sata života i dobija kolostrum;
  • Kada je beba stavljena na dojku na ispravan način i kada može efikasno da sisa;
  • Kada beba može da sisa kada god zaželi – tokom dana i noći. Ovo se zove “dojenje na zahtev”;
  • Kada je beba blizu majke;
  • Kada je bebi omogućeno da sisa koliko god dugo ona to želi;
  • Kada se bebi ne daju čucle ili laže koje mogu da učine manje zainteresovanom za sisanje.
  • Kada beba sisa na ovaj način, stvara se dovoljno mleka, a sama beba je zadovoljna i napreduje brže. Isključivo dojenje takođe omogućava uspostavljanje dublje emocionalne veze između majke i bebe, što omogućava majci da više uživa u materinstvu i poboljša samopoštovanje.

https://www.halobeba.rs/dojenje-i-ishrana/dojenje-najbolji-pocetak/#prednosti-dojenja

Povodom obeležavanja Svetske i Nacionalne nedelje dojenja Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” tradicionalno raspisuje konkurs za izbor najboljih likovnih i literarnih radova za decu predškolskih ustanova i učenike osnovih škola na temu „Majčino mleko – najbolja hrana od prvog dana”. Cilj konkursa je da se podstakne zdravstvenovaspitni rad u predškolskim ustanovama i osnovnim školama na temu podrške dojenju kao najoptimalnijem načinu ishrane novorođenčadi i odojčadi.

Više informacija na: https://worldbreastfeedingweek.org/

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *